Karijes – uzroci, liječenje i prevencija

Karijes je degenerativna bolest tvrdih zubnih tkiva (cakline, dentina i korijena zuba) bakterijske etiologije koja nastaje na površinskom sloju cakline te se širi u zubnu pulpu, a najčešće se manifestira u obliku crne mrlje. Pojavljuje se kod ljudi svih životnih dobi te ukoliko se ne liječi, može dovesti do zubobolje, infekcije i gubitka zuba.

Razlozi i faze nastajanja karijesa

Karijes se razvija zbog kombinacije čimbenika, uključujući prisutnost bakterija u ustima, prehranu bogatu šećerom i ugljikohidratima te lošu oralnu higijenu. 

Značajnu ulogu u nastanku karijesa ima zubni plak, bakterijski sloj na caklinskoj površini zuba koji stvara kiselinu koja uzrokuje dekalcifikaciju i demineralizaciju tvrde zubne tvari. 

Prva faza zubnog karijesa započinje pojavom bijelih mrlja na površini zuba, zbog nedostatka kalcija i nakupljanja plaka. Bakterije u plaku počinju metabolizirati šećere iz ostataka hrane. U ovoj fazi, ako se pravilno liječi, zubni karijes još uvijek može biti reverzibilan.

U drugoj fazi dolazi do gubitka cakline ispod površine zuba. U ovoj fazi prirodni proces remineralizacije ne dopušta regeneraciju potrebne cakline i minerala, što dovodi do stvaranja lezije na zubu. Kako karijes napreduje, postoji opasnost da se površina zuba nepovratno popuca.

Ako se ne liječe, u trećoj će fazi bakterije i kiseline nastaviti otapati caklinu, dovodeći do toga da lezija dosegne dentin. Kada je značajno oslabljena gubitkom kalcija i fosfatnih minerala, podpovršinska caklina propada, što dovodi do stvaranja karijesa. 

Pulpa se smatra jezgrom zuba, a čine je živo tkivo i stanice koje se nazivaju “odontoblasti”. Stanice u pulpi proizvode dentin, koji djeluje kao vezivno tkivo između cakline i pulpe. Ako bakterije inficiraju pulpu zuba, u četvrtoj se fazi stvara gnoj te odumiru krvne žile i živci unutar zuba. 

U petoj, uznapredovaloj fazi formira se apsces. Jednom kada infekcija dosegne korijen zuba, postoji rizik da će zahvatiti i okolne kosti. Desni i jezik često otiču, što utječe na govor i potiče razvoj drugih bolesti. Ako se zanemare sve faze karijesa, zub će biti izgubljen i morat će se izvaditi.

Simptomi karijesa

U početku, dok karijes nije još prodro ispod cakline zuba, pacijent nema nikakve osjetne simptome. Simptomi koji se javljaju kada se proces upale spustio apikalno i zahvatio dentin i parenhim pulpe su zubobolja, jača osjetljivost zubi na toplo, hladno i na slatku hranu. Ostali popratni simptomi su loš zadah ili okus u ustima, oticanje lica, krvarenje desni te crvenilo unutar i okolo usta. 

Liječenje karijesa

Liječenje najčešće uključuje uklanjanje inficiranog tkiva i njegovu zamjenu biokompatibilnim restorativnim materijalom (konzervativna stomatologija), a u slučaju uznapredovale zahvaćenosti pulpe uklanjanje pulpnog tkiva i njegovu zamjenu endodontskim zubnim materijalom (endodoncija).

Ako se karijes uoči dovoljno rano, zubnu caklinu koju je zahvatio moguće je tretirati fluorom. Kada je u zubu već nastala rupa, stomatolog će prvo ukloniti propali dio, koji će zatim ispuniti ispunom (plombom) kako bi se zaštitila pulpa.

Plomba je danas najčešće rješenje kada je u pitanju karijes, no kada karijes prodre preduboko u zub, odnosno kada dosegne pulpu, ispun nije dovoljno dobro rješenje. U tom je slučaju potrebno liječenje korijenskih kanala zuba. Ako ni takvo liječenje ne postigne željene rezultate, stomatolog može izvaditi zub.

Prevencija je svakako jedan od najvažnijih načina liječenja karijesa, koja se postiže pravilnom oralnom higijenom i redovitim kontrolama kod stomatologa, pravilnom prehranom te sanacijom već nastalog karijesa. Pravilna oralna higijena uključuje svakodnevno korištenje zubne četkice, zubnog konca, vodice za ispiranje usta i interdentalne četkice. 

Boli vas zub ili sumnjate na početak nastanka karijesa? Slobodno nas kontaktirajte i rezervirajte svoj pregled na vrijeme!